Макроекономија Економске анализе, Србија, окружење, и међународна економија
Od 01.jula 2013.g. Hrvatska treba da postane punopravna članica Evropske Unije. Radosna vijest za susjede otvara neka pitanja i nedoumice u BiH.
Prema podacima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u 2010.g. Hrvatska se nalazila na prvom mjestu među spoljnotrgovinskim partnerima BiH na uvoznoj i na drugom mjestu na izvoznoj strani. Učešće Hrvatske u ukupnom uvozu iznosilo je 15,12%, a u ukupnom izvozu 15,09%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,00%. Pri ovome treba imati u vidu da su obje zemlje potpisnice jedinstvenog multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini u zoni jugoistočne Evrope – CEFTA 2006.
Ulaskom Hrvatske u EU treba očekivati da se navedeni spoljnotrgovinski pokazatelji značano promijene. Na Hrvatsku se ne mogu dalje primjenjivati odredbe CEFTA sporazuma što znači da uvozni proizvodi iz Hrvatske usljed carinskih nameta postaju skuplji, a neki od njih postat će i nekonkurentni u BiH.
S druge strane, postavlja se pitanje mogućnosti izvoza i konkurentnosti domaćih proizvoda na hrvatskom tržištu. Posebno se očekuje da će biti pogođeni poljoprivredni proizvodi.
U 2010. među top 10 izvoznih proizvoda u Hrvatsku, pored industrijskih proizvoda, nalaze se i mlijeko i mliječni proizvodi na sedmom, te masti i ulja životinjskog ili biljnog porijekla i proizvodi njihove razgradnje na 10 mjestu. Izvoz poljoprivrednih proizvoda se u 2010.g. u odnosu na 2009.g. povećao za 11,21%. Međutim, izvjesno je da se ovaj trend neće nastaviti.
Većina BiH proizvođača nemaju dokaze o ispunjenosti EU standarda. Čak i tamo gdje se proizvode kvalitetni proizvodi koji bi mogli ispuniti zahtjeve EU, dobijanje certifikata o ispunjenosti standarda košta. Ove troškove teško da mogu podnijeti mali proizvođači koji su najbrojniji u poljoprivredno-prerađivačkom sektoru. Država, s druge strane, još ništa ne preduzima u pravcu obezbjeđivanja novčanih subvencija ili drugih oblika pomoći iz budžeta za ovu namjenu.
Hrvatska je u pregovorima sa EU dogovorila da, duž 1010 kilometara duge granice sa BiH, na samo dva granična prelaza – Gradiška i Bijača, bude osigurana inspekcijska kontrola prehrambenih proizvoda. BiH mora, prema procjenama Uprave za indirektno oporezivanje, u cilju osiguranja neophodne infrastrukture na graničnim mjestima, u prelaz Gradiška uložiti oko 300 000 KM, a izgradnja početne faze graničnog prelaza Bijača iznosiće 4 850 000 eura.
Pored ovih troškova koji će pasti na teret budžeta BiH, značajno će se povećati i troškovi transporta za izvoznike koji su teritorijalno udaljeni od ovih prelaza, tako da će izvoz za neke od njih izaći iz zone profitabilnosti.
Proizvođačima i prerađivačima poljoprivrednih proizvoda iz BiH koji plasiraju svoje proizvode na tržište Hrvatske ostaje ili da izvrše pritisak na vlasti BiH da im pomognu u obezbjeđivanju neophodnih standarda, što je prilično neizvjesno s obzirom da izvršne vlasti i godinu dana nakon izbora nisu formirane, ili da se okrenu na druga tržišta, prije svega region koji pokriva CEFTA.
Hrvatska nikada nece postati clanica EU ,bice samo jos jedna od drzava u regionu koje ce biti pod striktnim uticajem Nemacke. Za sada postoji nekakav virtuelni dvojac predvodnik u formi Nemacke i Francuske ali ce Francuzi ubrzo shvatiti da im je veci interes da budu vodja Mediteranske unije. Onog slabije razvijenog dela i samim tim, vecim potencijalom za rast..
Sustinski uticaj Nemacke na ostale drzave ce sada imati takmaca u Rusiji i verujem da ce se to sada aktivirati pred predsednicke izbore u Rusiji.
Taj odnos ce biti krucijalan za izgled i formu buduce Evrope..
Interesantna zamisao, ipak mislim da nije osnovana, barem ne u nekom kracem roku. Nemci nisu budale (nazalost) pa je sasvim izvesno da ce kao neosporni lider traziti najbolju „izlaznu strategiju“ za sebe. Po mom dubokom ubedjenju u danasnjim uslovima jednostavno nije lako naci ni brzu ni dobru izlaznu strategiju. Drugim recima ja verijem da ce Nemci na razne nacine odrzavati vise manje status quo „umotan“ u razne „akcione planove“. Gle cuda „jedinstvena fiskalna unija“ je jedan od njih a cak i ekonomskom laiku kakav sam ja je sasvim jasno da takvo nesto ne zadovoljava ni najosnovniji logicki postulat, pa je sta drugo, do bajka o Ivici i Marici i kupovina vremena.
Sila Boga ne moli. U tom smislu njima treba hitna distanca pa je hitnost prioritet ..Naravno, ne treba verovati da iko moze napraviti sistem u kom ce se drzave pridrzavati granice od 3% deficita BDP. Sve i da sada u evropskim drzavama vlada jako ukorenjena monarhija taj dogovor bi bilo nemoguce sprovesti. To je sada politicka retorika u cilju hladjenja fin. trzista.
Podele ce biti sve vece i neka drzave ce vec za nedelju ili dve morati da promptno donesu neke velike i bitne odluke.Nova godina kao virtuelni presek pokazace jos vecu dubinu ponora ka kom se ide..
Nemacka ce biti prinudjena da u cilju spsavanja povuce poteze koji ce joj donositi stetu,sto su do sada na sve nacine izbegavali. Steta u korist manje stete..