P/E racio bankarski sektor – Centralna i Istočna Evropa

Relativno vrednovanje se veoma često koristi u proceni vrednosti banaka. P/E racio predstavlja racio broj koji se uz P/B racio najčešće koristi u relativnom vrednovanju banaka. Relativno vrednovanje jeste lako za upotrebu ali isto tako lako može da zavede i odvede analitičare u pogrešnom pravcu. U sledećoj tabeli su prikazane vrednosti P/E racia i ROE za banke iz Centralne i …

Pročitajte Još »

Nebo i Nemačka, čini mi se po treći put

Prvi put sam pisao na ovu temu u oktobru 2009. godine za novosadski Dnevnik. Tekst sledi ispod ovih 6 grafikona koje sam sada zalepio. Drugi put je Saša Milojević izvršio ekonometrijska testiranja uzročnosti i intenziteta veza u proleće 2010. godine. Sada mi se i Nebo i Nemačka vrte u mislima usled vesti o podbačaju roda kukuruza, kao i usled podataka …

Pročitajte Još »

Pred sobom vidim perspektivu

U zavisnosti od doba godine i ličnog raspoloženja menjam muziku koju kao mantru vrtim: od Džonija preko Rundeka do Bore, Kejva, Vejtsa, Pouksa, Pistolsa…   Ovih dana mi je Bora u glavi. Rani radovi kad sam kao klinac išao na prve koncerte početkom osamdesetih.   Sad, pošto sam u jubilarnoj godini života, uz budućnost svetlu i lepu, red je da …

Pročitajte Još »

Анализа финансијских извештаја: АИК Банка ад Ниш

AIK Banka ad Nis is a Serbia-based bank, which provides a number of commercial banking services. Its offer includes retail and corporate services, including current accounts, payment operations, e-banking, credits, mortgages and deposits, Western Union money transfer and payment cards, including VISA, Mastercard and Dina. The Bank has a network of automated teller machines (ATM) located throughout Serbia. In addition, …

Pročitajte Još »

Izvoz malina i jabuka

U Blicu od 19.9.2011. gosp. Dragan Vujadinović je, između ostalog, napisao: “Da li su u pravu, niko ne zna. Mada svi znaju da je malo. Ko je u pravu, jedino može znati (i obelodaniti) država. Koja raspolaže podacima i brojevima (naša i svetska proizvodnja, ko su izvoznici i kolike se cene, da li neko „dampinguje“ cene itd.). Država je obećala …

Pročitajte Još »

Премија за тржишни ризик (Equity Risk Premiums – ERP)

Премија за тржишни ризик (Equity Risk Premiums – ERP) је најважнији инпут у различитим моделима процене ризика и приноса. Премија за тржишни ризик је мера екстра приноса који инвеститори очекују у случају када свој новац преусмеравају из безризичних инвестиција у инвестиције са просечним ризиком, или једноставно математички речено ова премија представља разлику између тржишног приноса и безризичне стопе. У свим …

Pročitajte Još »

Робна размена Кине, САД, Немачке и Јапана као водећи индикатор међународне коњунктуре

СТО је објавио податке о робној размени САД и Немачке у јулу, а Кине у августу. На основу ових података може се закључити да Кина, заједно са другим водећим азијским економијама, преузима улогу мотора светске трговине, кроз раст увоза, док САД и Немачка показују знаке успоравања у јулу. Након историјски рекордне вредности извоза у јулу (175,1 милијарди долара), у августу …

Pročitajte Još »

Србија у цивилизацијској олупини

Тренутно се може говорити о 13 економских и политичких криза које су актуелне или ће то тек постати. Оне су међусобно повезане и интензивирају једна другу.   Све је почело са кризом на тржишту некретнина у САД. Ова криза на светском тржишту некретнина ће потрајати јер је само у САД грађанство задужено око 14 хиљада милијарди долара. Пад запослености погоршава …

Pročitajte Još »

Dug nefinansijskog sektora po zaposlenom

Na kraju jula dug privrede, uključujući prekogranične kredite, izneo je 19.696 miliona evra i povećan je za 339 miliona, ili za 1,8%, u odnosu na jul prošle godine. Povećanje u odnosu na jun iznelo je 109 miliona evra. Javni dug izneo je 13.560 miliona evra i povećan je za 2.819 miliona, što je rast za 26,2%, u odnosu na jul …

Pročitajte Još »

Srbija 1955-2011: Odnos broja zaposlenih, penzionera i nezaposlenih lica

Priča o poremećenim odnosima među socijalnim strukturama stanovništva nadovezuje se na podatke o BDP-u, zaposlenosti i produktivnosti. Priloženi grafikoni prikazuju kretanje broja zaposlenih, nezaposlenih i penzionera od 1955. godine, kao i „odnos zavisnosti“ ili odnos broja zaposlenih prema zbirnom broju penzionera i nezaposlenih lica. U vremenskim serijama postoje „lomovi“ koji su posledica promene u obuhvatu podataka: Broj penzionera sam povećao …

Pročitajte Još »

„Narkomanska“ ekonomija

Privrednici kao narkomani ne biraju načina i ne pitaju za cenu nove tranše kredita. Kreditni bonitet postao je značajniji od krvne slike. Zaduži se, odživi privid boljeg života, biće kako će biti. Od 2001. godine do danas privreda je bankama na ime kamata platila oko 22 milijarde evra. Preostao je dug oko 20 milijardi evra,  933000 radnika je izgubilo posao …

Pročitajte Još »

KOLIKE SU STVARNO ZARADE U SRBIJI

Jedan od najbitnijih elemenata ekonomske analize u Srbiji jeste i visina neto odnosno bruto zarada. Koncept neto zarada se uvek prvo ističe jer je to maksimalni nivo okvira potrošnje odnosno zadovoljenja osnovnih potreba. To je i odrednica kretanja standarda, njegovog rasta ili pada. Koncept nominalne i realne zarade (nominalne deflcionirane indeskom cena), odnosno forsiranje samo jednog pokazatelja-kretnaje prosečnih  zarada  upućuje …

Pročitajte Još »

Srbija 1955-2011: BDP, zaposlenost i produktivnost

Srbija ima veliki broj nezaposlenih lica. Ovo je akutni problem koji traje decenijama i nije posledica najnovije ekonomske krize, koja ga je svakako produbila. Prvi put je nezaposlenost izbila kao otvoreni društveni problem kada su započete ekonomske reforme 1965. godine. Problem je delimično rešen masovnim odlaskom na “privremeni” rad u inostranstvo. Pokušaji da se ublaži problem velike nezaposlenosti činjeni su …

Pročitajte Još »

PROCENA VREDNOSTI BRENDA

Za pravilno vrednovanje bilo koje aktive potrebno je pravilno odrediti šta se vrednuje. Ovo je posebno važno kada je namera da se vrednuje brend. Reč brend je nešto sa čime se susrećemo svakodnevno i veoma često se brend različito tumači. Pre analiziranja različitih metodologija za procenu brenda potrebno je jasno definisati brend i ekonomsku vrednost brenda što podrazumeva i razgraničavanje …

Pročitajte Još »

Palmine krave

U Jagodini je, na lutriji, dodeljeno 210 krava jagodinskim seljacima (poljoprivrednicima, za zamerljive). Lutrija je bila potrebna jer je popisano 1.210 domaćinstava koja imaju jednu ili više krava. Telad će dobiti izvučena nakon srećnih dobitnika, a Dragan Marković je objasnio i izvore finansiranja. Zbog Dragana Markovića sam ponosan što sam Jagodinac. I bilo bi lepo kada bi svaka opština u …

Pročitajte Još »

Srbija, 2011 VII

U julu je registrovano 208.642 noćenja stranih turista u Srbiji što predstavlja porast od 25% u odnosu na isti mesec prošle godine. U tom broju iz BJR je registrovano 58.886 (povećanje za 16,8%), a iz drugih zemalja 149.756 noćenja (povećanje za 28,5%). Među BJR najveći relativni rast imala su noćenja turista iz Makedonije (39,3%), a najmanji iz Crne Gore (5%). …

Pročitajte Još »

Izvoz evropskih zemalja van Evrope

Ovi obračunati podaci predstavljaju nastavak moje teze da Srbija treba da smanji rizik od prenošenja kriza preko trgovinskih tokova tako što će diversifikovati svoj izvoz. Uz zemlje EU, EFTA i CEFTA u „Evropu“ sam uključio i Belorusiju, Rusku Federaciju i Ukrajinu, ali ne i Tursku. Tursku možemo posmatrati kao velika vrata Azije i trgovine sa islamskim svetom. Ukoliko se ostvari …

Pročitajte Još »

Fond plata i penzija i promet u trgovini na malo, VII 2011

U julu je u Srbiji bilo zaposleno 1.755 hiljada lica i njihov fond zarada (pri prosečnoj plati od 39.127 dinara) izneo je 68,7 milijardi dinara. Penzionera je bilo, ne računajući vojne, 1.630 hiljada i pri prosečnoj penziji od 21.505 dinara isplaćeno je 35,1 milijardi dinara. Ukupan fond plata i penzija izneo je 103,7 milijardi dinara i nominalno je povećan za …

Pročitajte Još »

MODERNA MEHANIKA NOVCA

Velika kriza koja je na pomolu, najavljena je od strane nekih veoma respekatiblnih ekonomista sa zapada  koji su tvrdili da ova još veća i potresnija pošast dolazi zbog prevelike zaduženosti ekonomija. U svojim tekstovima koji su upravo sada na sajtu makroekonomije pokušao sam približiti tezu da u poslednjih desetak godina standard stanovništva na zapadu nije  značajno porastao. Naprotiv, u mnogim …

Pročitajte Još »

Nije problem veliki broj zaposlenih u državnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju, već mali broj u prerađivačkoj industriji

  Priložena tabela sadrži puno metodoloških ograničenja: podaci za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju odnose se na zaposlene u pravnim licima, za Makedoniju, a pretpostavljam i za Crnu Goru odnose se na anketnu zaposlenost. Dodatan problem predstavlja različit nivo detaljnosti sektorske klasifikacije. Uprkos ovim, i drugim, problemima poenta mi je na požutelim podacima o broju zaposlenih na 1.000 stanovnika u …

Pročitajte Još »

Metafizička ekonomija

Tekstovi bez reči   Država jednako sistem. Sistem je skup elemenata i nužnih uzročno-posledičnih odnosa koji određuju sistem. Efikasnost upravljana države jednaka je efikasnosti sistema upravljanja koji počiva na vladavini institucija. Institucije provode Ustav, zakone i procedure. Za kvalitetno funkcionisanje institucija nebitna su imena i prezimena. Ministarstvo je mnogo više od ministra, a opština od predsednika. Kad god sistem ne …

Pročitajte Još »

Vreme za svođenje računa

Po svemu sudeći sledeći period će u Srbiji biti interesantan jer je za političko-ekonomski  establišment zemlje došlo vreme da podvuče crtu, sagleda i  izanalizira rezultate svoje politike. Ovo suočenje neće sigurno biti prijatno, samim tim jer prethodnih deset godina je bilo  kolektivnog  “leta” na talasima nerealnih očekivanja. Bilo bi nepravedno reći da ništa nije postignuto u proteklih deset godina jer …

Pročitajte Još »

P/E RACIO: SEKTOR NAFTA&GAS

Neki analitičari dele hartije na rastuće hartije i hartije vrednosti. U ovom slučaju rastuće hartije su hartije preduzeća koja doživljavaju rapidan rast u prihodima i zaradama. Kao rezultat ovakvih performansi njihovim hartijama se obično trguje na visokom P/E  raciu. Hartije vrednosti su one hartije koje su potcenjene iz drugih razloga a ne iz razloga njihovog potencijala rasta zarada. Hartije vrednosti …

Pročitajte Još »

Robna razmena BJR sa Nemačkom i Italijom… Austrijom i Rusijom

Podaci u tabelama se odnose na prvu polovinu ove i prošle godine, izuzev kod Slovenije gde se odnose na period januar-maj. Podatke za BiH sam preračunavao iz KM u EUR, a za Makedoniju sam koristio prosečne kurseve USD-EUR za robnu razmenu Srbije i Hrvatske.   Šta nam kažu podaci?   Ove dve države su od najvećeg apsolutnog i relativnog značaja …

Pročitajte Još »

Izvoz robe, ljudi i usluga

Ovim redosledom Srbija ostvaruje svoje devizne prilive. U 2009. godini od izvoza robe priliv je izneo 6 milijardi evra (7,4 u 2010.), od doznaka 3,5 milijardi (3,6), a od usluga 2,1 (2,6 u 2010. godini). Podatke iz 2009. godine sam naveo jer ukazuju na posledice krize i uticaj ovih vrsta prihoda na stabilizaciju ekonomije: u odnosu na 2008. godinu robni …

Pročitajte Još »

Cash – Flow анализа: Металац, а,д, Горњи Милановац MTLC

Профил предузећа: Предузеће је основано 1959. године и његово седиште је у Горњем Милановцу 110 километара јужно до Београда. Основна делатност предузећа је производња и продаја посуђа, судопера, бојлера, амбалаже и соларних пећи. Предузеће је организовано као холдинг у чијем саставу се у 2010. години налази тринаест зависних предузећа Почетком 2010 у Милвокију је отворено предузеће Metalac Group USA. Металац …

Pročitajte Još »

RED FLAGS ANALIZA: TELEKOM SRBIJA, A.D BEOGRAD

Prisustvo informacionih rizika i moguće posledice kreativnog finansijskog izveštavanja primoravaju finansijske analitičare da se ozbiljnije bave analizom kvaliteta finansijskih izveštaja. Kreativno finansijsko izveštavanje podrazumeva namerno, unapred smišljeno manipulisanje informacijama u finansijskim izveštajima u cilju stvaranja pogrešne predstave o finansijskom polažaju i uspehu preduzeća, sračunato na obmanjivanje pojedinih interesnih grupa, prvenstveno investitora. Kreativna računovodstvena praksa uvek podrzumeva neprofesionalnu i neetičku, a …

Pročitajte Još »

Saobraćaj: Bezbednost i zaposlenost

Pre petnaestak godina sadašnji kumovi su mi ispričali priču po dolasku sa letovanja u Crnoj Gori. Imali su duhovitog šofera koji je uključio mikrofon i zabavljao je putnike kroz crnogorske planine. U jednom trenutku je počeo da poziva putnike da podignu po jednu ruku, dajući prvi primer. Kada je rekao da svi podignu obe ruke putnici su uplašeno krenuli da …

Pročitajte Još »

RASTUĆI / PADAJUĆI TRŽIŠNI CIKLUSI (BULL / BEAR MARKET CYCLES)

Dinamika tržišta je pod uticajem dva osnovna obrazca ponašanja investitora. Kolokvijalno rečeno – određeni izrazi postali su sastavni deo analitičke terminologije, –  reč je o ponašanju bikova i ponašanju medveda. Kretanje tržišta izraženo kao ponašanje bikova (Bull Market) predstavlja obrazac ponašanja u kome investitori kupuju finansijske instrumente očekujući rast njihove cene u budućnosti, a saglasna akcija investitora zaista i dovodi …

Pročitajte Još »

PEG RACIO PO ZEMLJAMA

Odnos između tržišne cene akcija i dobitka po akciji prema rastu dobitka po akciji ( Price/ Earnings to Growth – PEG ratio) je široko prihvaćen indikator potencijalne vrednosti hartija preduzeća. Slično kao i P/E racio on se može koristiti u oceni potcenjenosti / precenjenosti kako hartija pojedinih preduzeća tako i tržišta kao celine. U investicionoj zajednici se smatra da je …

Pročitajte Još »

Процена вредности капитала техникама релативног вредновања

Процена вредности капитала техникама релативног вредновања P/B рацио Телеком Србија а.д Београд У милионима  РСД Књиговодствена вредност сопственог капитала 154,203 Нето добитак 16,985 Број акција N/A Име упоредивог предузећа ROE – X P/B рацио Y Hrvatski Telekom HT 0.1656 1.91 Bulgarian Telecom. 5BT 0.2278 3.18 Telekom Slovenije d.d Ljubljana TLSG 0.0365 0.58 OJSC Kazakhtelecom KZTK 0.1434 0.76 Magyar Telekom MTELEKOM …

Pročitajte Još »

Srbija razgovara: podsticanje zapošljavanja

Objavljeno u Politici VI 2011   Калановић: Држава је пружила руку помирења послодавцима који имају непријављене раднике и који су нелојална конкуренција; Кнежевић: Запошљавати нове раднике у систему с милион незапослених је исто што и примати нове морнаре на торпедовани брод   Верица Калановић и Милан Кнежевић (Фото А. Васиљевић) Реконструисана Влада Србије се у марту обавезала на „свакодневни интензиван …

Pročitajte Još »

Broj zaposlenih u industriji

Sadašnji broj zaposlenih radnika u industriji uporediv je sa brojem zaposlenih u 1961. godini. Tada je u industriji Srbije, bez područja KiM radi uporedivosti, radilo 386.682 lica. Podatke iz 1961. godine nisam uključio u poređenja usled mnogo većeg broja seoskih opština. U 1961. godini je u građevinarstvu bilo zaposleno 124.665 lica, a u aprilu ove godine 72.587 lica, što je …

Pročitajte Još »

Broj rođene dece

Dragan Marković Palma nije genije, ali njegove mere koje preduzima u Jagodini jesu genijalne. Razlog je jednostavan: Palma je oličenje moravskog seljaka duboko ukorenjenog u okruženju iz koga proističe, i kome pripada. „Spajanje“ omatorelih momaka i devojaka na letovanju u Grčkoj je jedan u nizu primera njegove genijalnosti. Ako budu sedeli i doručkovali zajedno, ako budu na plaži u šetnji …

Pročitajte Još »

Promene u stepenu razvijenosti u Srbiji po okruzima i gradovima – istorijski osvrt

O razlikama u stepenu razvijenosti unutar Srbije se mnogo govori, ali postoji relativno malo analitičkih materijala koji se ovom problematikom bave. Tekst i priložena tabela imaju za cilj da obogate analitički materijal u vezi sa kretanjem regionalne razvijenosti u Srbiji. Na osnovu podataka o broju stanovnika i narodnom dohotku izvršen je obračun narodnog dohotka po stanovniku i odstupanje ovog podatka …

Pročitajte Još »

Transferi opštinama i gradovima

Podaci o dinamici BDP-a po delovima teritorije Srbije su zabrinjavajući i uznemirujući. U proseku BDP Srbije danas je na nivou od pre 40 godina. Međutim, Novi Sad i Beograd su prevazišli nivo razvijenosti iz 1989. godine, u odnosu na 1971. godinu stoje bolje za oko 100% i 85%, dok područja Vojvodine i Centralne Srbije, bez ove dve urbane celine, nalaze …

Pročitajte Još »

Pred sobom vidim perspektivu

У зависности од доба године и личног расположења мењам музику коју као мантру вртим: од Џонија преко Рундека до Боре, Кејва Вејтса, Поукса, Пистолса… Сад, пошто сам у јубиларној години живота, уз будућност светлу и лепу, ред је да поновим основне макроекономске индексе од те 1971. године.  Упоредио сам податке о бруто домаћем производу (БДП-а), индустријској производњи и реалним зарадама. …

Pročitajte Još »

Замена за социјални програм

  Израз „сива економија“ односи се на пословање у којем је правно лице регистровано, обавља промет легално, „на бело“,а један део послова реализује на „црно“. Мешавина „црног“ и „белог“ пословања даје сиву економију. Учешће „сиве економије“у скандинавским земљама је до један одсто, у Италији и Грчкој до 15 процената. У земљама ЕУ учешће „сиве економије“у БДП-ује у просеку око десет …

Pročitajte Još »

Када је погрешна дијагноза, сваки лек убија

Пред спавање, скоро сваке ноћи уживам гледајући серију о докtору Хаусу на ТВ Авали. Иза једне потпуно непријатне спољне појаве крије се човек који се бави дијагностицирањем болести, и спреман је свашта да учини, само да би дошао до праве дијагнозе. Јер, добро дијагностицирање болести је већи део посла око излечења.   Нико не воли доносиоце или објављиваче лоших вести. …

Pročitajte Još »

FARMACEUTSKA INDUSTRIJA SRBIJE-ANTIBIOTSKA ILI PERMANETNA TERAPIJA

Očigledno da je i ovaj poslednji segment privrede koji je beležio pozitivne finansijske rezultata čak i u doba kada je sunovrat kompeltne industrijske proizvodnje bio očit (2000-2009), tj kada se umesto rada i stvaranja nove vrednosti  Srbija odredila ka ’’kazino’’ ekonomiji, uslugama, izgradnji potrošačkih centara, umesto razvojnih, obesmišljavanju  izvoza i domaće proizvodnje (što da proizvodimo kad možemo uvesti, a devize …

Pročitajte Još »

ZA I PROTIV ZAPOŠLJAVANJA PODSTICAJNIM SREDSTVIMA IZ BUDŽETA SRBIJE

U poslednje vreme se, kao ekonomsko otkrovenje, predstavlja program Ministarstva ekonomije koji se tiče davanja podsticajnih sredstava za zapošljavanje novih radnika. Šta je otkrio ovaj program? Da je tržište Srbije neatraktivno za inostrane i domaće investitore i da tu ulogu mora preuzeti Vlada Da je mali broj domaćih firmi mogao povući značajniji obim ovih sredstava jer im je urušen kreditni …

Pročitajte Još »

Efekti primene CEFTA i SSP sporazuma

Osnovni očekivani efekat primene o slobodnoj trgovini je sticanje cenovne konkurentnosti država kojima se omogućava bescarinski pristup na vlastito tržište. Indirektni, pozitivan, efekat carinske liberalizacije je ukrupnjavanje tržišta i lociranje proizvođača u zoni carinske unije kako bi jedinstveno tržište snabdevao sa najpovoljnije lokacije. Znači, očekivani porast priliva stranih direktnih investicija, kao i rast konkurencije koji bi doveli do snižavanja cena …

Pročitajte Još »

Strategija

Strategija je “ Određivanje osnovnih dugoročnih ciljeva, te usvajanja smera akcije i alokacije resursa potrebnih za ostvarivanje tih ciljeva.“ ( Alfred Chandler). Osnovni problem srpske ekonomije jeste upravo nedostatak strategije razvoja. Kako na makro, tako i na mikro nivou. Osnovu svake strategije čine poztivna zakonska rešenja. Strategija razvoja Srbije u postkriznom periodu do 2020 godine koju je uradila grupa ekonomskih …

Pročitajte Još »

DEDA MRAZE, DEDA MRAZE

Privrednici zamolili Deda Mraza da reši deo problema nagomilanih u privredi. Postoji jedan kontinuitet u „faraonskom“ ponašanju vlasti; ignorisanje svih privrednih problema koje su aktuelne vlasti bile obavezne, i dobro plaćene, da provedu. Nijedan zakon u poslednjih 10 godina nije donesen, naprotiv, privreda trenutno plaća 65 različitih  obaveza i svakodnevno joj se pogoršavaju uslovi privredjivanja. Dragi Deda Mraze, organizuj  nam …

Pročitajte Još »

Über-oportunizam

Mada već neko vreme ne bi trebali, mene nemački postupci u međunarodnoj politici i ekonomiji nikada ne omanu iznova iznenaditi. Isti slučaj je tako i danas sa čitanjem intervjua Angele Merkel datog londonskom Financial Times-u 9 Novembra (što je koincidencijom godišnjica pada Berlinskog zida ali i godišnjica Kristallnacht-a). Umesto da čitav intervju prihvatim na način na koji se unapred spremam …

Pročitajte Još »

Statistika

Najautentičniji svedok o stanju u privredi trebalo bi da bude statistika. Međutim, naši su političari zloupotrebu ove nauke doveli do savršenstva. Statistika po sebi često ne odražava potpunu istinu ako se ne sagledaju statističke činjenice u odnosu na sve relevantne faktore i zato često statistika ulazi u logički paradoks: umesto da tvrdi ona služi za obmanjivanje javnosti     Ne …

Pročitajte Još »

Penzije i socijalna pravda

Srbi su jedan od najstarijih naroda na svetu. Ekonomska bezperspektivnost smanjuje broj rođene dece van Beograda i Novog Sada, a sela su najviše pogođena padom broja rođene dece. Pri tome imamo i emigriranje iz Srbije usled velike nezaposlenosti i malih mogućnosti za ličnu profesionalnu i materijalnu afirmaciju. Kratkoročni vremenski rok političarima koji gledaju kako da opstanu na vlasti, ili da …

Pročitajte Još »

Bile su to dramatične i burne godine.

Mislim, na primer, na Karlosa čije pravo ime nikada nisam saznao. Još ga vidim, još me gane njegova slika: vidim ga kako, nagnut nad onim jeftinim izdanjima knjiga od trideset ili četrdeset sentavosa, uporno i teškom mukom sriče slova, kako šakama upire u slepoočnice kako neki mladić koji se upinje, traži, konačno nalazi i otvara kovčeg za koji je čuo …

Pročitajte Još »

LOGIKA PIJANIH MILIONERA

Tragajući za adekvatnim naslovom ovog teksta nosio sam se mišlju kako da najbolji način  predstavim sve ekonomske probleme sa kojima se Srbija suočava i kako sredstva informisanja prenose stavove kolega ekonomista da će sledeća godina biti neuporedivo teža nego predhodne, da su mogući veoma teški socijalni nemiri, da će realno zarade i ostali ekonomski parametri padati, da će devizni kurs …

Pročitajte Još »

Sabato o anarhistima

Među anarhistima se moglo sresti beskonačno mnogo različitih tipova. Bio je tu tolstojevski tip koji je odbijao da jede meso, kao protivnik svake nasilne smrti, koji se često bavio esperantom i teozofijom. Ali je bilo i pristaša nasilja, čak i u najekstremnijem vidu, bilo zato što su smatrali da se protiv države može boriti jedino silom, bilo zato što su, …

Pročitajte Još »

Nestašica suncokretovog ulja…

Ovih dana je aktuelna priča o poskupljivanju hleba, mleka, šećera, suncokretovog ulja…   I dok je poskupljenje hleba, na primer, logična posledica smanjenog roda pšenice za petinu, rast cena šećera i suncokretovog ulja može se opravdati do procenta rasta evra prema dinara. Iznad tog iznosa poskupljenje je posledica dominantnog položaja prerađivača i trgovaca u odnosu na proizvođače i potrošače.   …

Pročitajte Još »

Poslovanje Telekom grupe u 2009. godini i njegova privatizacija

Pošto sam na kućnu adresu dobio godišnji izveštaj Telekoma nije mi teško da potrošim sat vremna da napišem šta mislim, a na osnovu finansijskih pokazatelja.   Koliko ima ekonomista toliko je i različitih mišljenja, pa pretpostavljam da Dragovan ima bitno drugačije mišljenje od mene, te se nadam da će se i on oglasiti tekstom.   Mene su prijatno iznenadila tri …

Pročitajte Još »

Svetski priliv stranih direktnih investicija u 2009.

Podaci iz 2008. godine o svetskoj robnoj trgovini (16.026 milijardi dolara) i kumulativnim stranim direktnim investicijama (14.909 milijardi dolara) ukazuju na to da na jedan dolar SDI dolazi dolar i sedam centi robnog izvoza. Koeficijent korelacije na podacima za 196 zemalja između vrednosti izvoza i SDI iznosi 0,77, ali se povećava na preko 0,9 ukoliko se iz uzorka isključe zemlje …

Pročitajte Još »

Ekonomski slom i moralni sunovrat

Подаци кажу да је бруто домаћи производ Србије на нивоу из 1972. године, индустријска производња из 1972. године, број запослених из 1977. године, а продуктивност рада из 1967. године. Број запослених особа у Србији се смањује у последњих 22 године, и смањен је за 550 хиљада од 1988. године. Да ли ови подаци забрињавају? Мене да. Али ме много више …

Pročitajte Još »

Mišljenje međunarodnog suda pravde i kurs dinara

Pošto sam u poziciji da odgovaram na pitanja medija o «političkoj nestabilnosti» i posledicama odluke MSP-a, a da ne bih bio prenešen na način na koji stav nisam izneo koristim mogućnost zbog koje sajt i postoji.   MIŠLJENJE MSP-A NEĆE UTICATI NA DALJE KRETANJE VREDNOSTI EVRA PREMA DINARU.   Dovođenje u vezu kretanja kursa dinara i političke nestabilnosti politika je …

Pročitajte Još »

SRPSKA ’’HOLANDSKA BOLEST’’

Srpska ekonomija je pored dosad  navednog dobrano obolela od tzv’’holandske bolesti’’. Fenomen  holandska bolest je (u literaturi ponekad i holandska zaraza) naziv  za skup ekonomskih posledica koje se javljaju sa specijalizacijom zemlje prema svojoj komparativnoj prednosti. Naziv je skovan 1977. godine u časopisu “The economist” kako bi opisao pad holandskog  proizvodnog sektora nakon otkrića prirodnog gasa u Severnom moru  tokom …

Pročitajte Još »

Invest in Serbia, China is far away

Prosečne plate u Srbiji i Kini     Prenoseći za sajt novosti iz sveta iz China Daily-ja, zainteresovalo me je kolike su prosečne zarade u Kini, zbog ekonomskog rasta i aprecijacije yuana. Dođoh do podatka da je prosečna zarada u prvih devet meseci prošle godine iznela oko 260 evra, na osnovu isplaćenih 21.984 yuana u periodu januar-septembar i kursa od …

Pročitajte Još »

Kratkoročni tokovi kapitala i kurs evra prema dinaru

Prema podacima NBS iznos obaveza banaka prema inostranstvu bio je na kraju aprila 513 milijardi dinara i smanjen je za 27 milijardi dinara u odnosu na kraj marta ove godine. U istom periodu zbirna vrednost repo papira NBS i trezorskih zapisa miniastarstva finansija povećana je sa 251 na 269 milijardi dinara. Suprotno kretanje vrednosti. U vremenskoj seriji od jula 2008. …

Pročitajte Još »

PRODAJA TELEKOMA II

Prema pisanju štampe od danas (utorak 11.05.) na tender za privatizacionog savetnika u prodaji Telekoma javila se samo jedna kompanija – Siti Bank. Postavlja se pitanje kako je moguće da se za tako unosan posao javi samo jedan privatizacioni savetnik i to prema nekim komentarima onaj koji ima najmanje iskustva u tom delu. Da li zbog one narodne koliko para …

Pročitajte Još »

Međunarodna ekonomija i bankarski kasino

„Bankarski kasino“ funkcioniše na jednostavan način: u ogromnom broju mogućih „proizvoda“ kupuju se oni za koje se smatra da su potcenjeni i da će imati rast cena, dok se izlazi iz „proizvoda“ za koje se pretpostavlja da dalji rast nije verovatan. Kao talasi, silazi se se onog gde se bliži vrh, kako bi se sa dna novog penjali opet.   …

Pročitajte Još »

Šta je to novac i kakva je njegova uloga?

Šta je to novac i kakva je njegova uloga? Da bi smo ovo razumeli moramo da se vratimo i objasnimo sta je roba, i šta to mi svaki dan kupujemo. R O B A (Kapital, knjiga prva, glava prva)   Roba je pre svega predmet koji svojim svojstvima zadovoljava neku ljudsku potrebu ma koje vrste. Svaka roba je proizvod ljudskog …

Pročitajte Još »

Grčka kriza i Srbija

Pozvan sam da gostujem u večerašnjem Oku RTS-a. Prihvatanje poziva nosi sa sobom odgovornost šta se može reći, sažeti u dodeljenih 5-7 minuta, a da to istovremeno bude smisleno, razumljivo i sa jasnom porukom.   Poslednji put sam bio 21.10. prošle godine nakon posete ruskog predsednika Medvedeva i poslednje rečenice su mi se odnosile na izlazak SAD i Azije iz …

Pročitajte Još »

Regionalni razvoj i kurs dinara

Da bi mišljenje od puke intuicije i nagađanja postalo empirijski potvrđeno biće mi potrebna Sašina pomoć u ekonometriji. Na žalost, kvalitet dostupnih podataka je osnovni problem za ozbiljnije istraživanje.   Pošto nemamo metodološki koherentnu dužu vremensku seriju o društvenom proizvodu, narodnom dohotku ili bruto domaćem proizvodu poslužio sam se podacima o udelima izabranih oblasti u ukupnom fondu isplaćenih zarada.   …

Pročitajte Još »

Ivan Nikolić: KRATAK OSVRT NA STRUKTURNE INDIKATORE POSLOVANJA PREDUZEĆA U SRBIJI OD 2002. DO 2007. GODINE SA POSEBNIM FOKUSOM NA PRIVATIZOVANA PREDUZEĆA

nastavak Preduzeća privatizovana tokom 2003. godine pokazuju vrlo slične performanse kao i prethodni skup preduzeća. Ipak, ovaj skup je znatno veći jer je na startu 2003. godine bilo 684 preduzeća sa 65.322 zaposlenih da bi u 2007. ostalo 615 preduzeća sa 36.828 zaposlenih od čega je na startu bilo 489 malih, 152 srednja i 43 velika, tako da su preduzeća …

Pročitajte Još »

Grčki Plan

Pošto je moj prethodni članak  u suštini pisan kao uvod za grčki dogovor, osećam se,  da kažem, “odgovornim” da prokomentarišem jučerašnji finansijski plan. Dogovoreni paket od od €30 milijardi je suštinski provizija kapaciteta zadnjeg resursa, koji u slučaju da dođe do njegovog aktiviranja bi bio delimično finansiran od strane MMF, a uglavnom od strane  EMU zemalja. Dogovor je, očito,  rezultat …

Pročitajte Još »

Ivan Nikolić: KRATAK OSVRT NA STRUKTURNE INDIKATORE POSLOVANJA PREDUZEĆA U SRBIJI OD 2002. DO 2007. GODINE SA POSEBNIM FOKUSOM NA PRIVATIZOVANA PREDUZEĆA

nastavak Preduzeća privatizovana tokom 2003. godine pokazuju vrlo slične performanse kao i prethodni skup preduzeća. Ipak, ovaj skup je znatno veći jer je na startu 2003. godine bilo 684 preduzeća sa 65.322 zaposlenih da bi u 2007. ostalo 615 preduzeća sa 36.828 zaposlenih od čega je na startu bilo 489 malih, 152 srednja i 43 velika, tako da su preduzeća …

Pročitajte Još »

Odgovori na par pitanja oko EU

– Da li postoji opasnost da na primer Grka (ili neka druga zemlja) napuste evro zonu? Verovatnoca da neka zemlja unilateralno napusti EMU,  pogotovo neka od PIGS zemalja je minimalna, prakticno nikakva. U samom ustrojstvu EMU, koliko znam,  ne postoje mehanizmi kojim bi se proces iskljucenja uopste mogao aktivirati. Cak i kada bi vecina u EMU  bila rada da se otarasi …

Pročitajte Još »

1981-2009 broj stanovnika i radnika

Interesovao me je odnos broja stanovnika i broja radnika u industriji i rudarstvu po opštinama kako bih potvrdio intuitivnu hipotezu da broj stanovnika raste ili se smanjuje u skladu sa brojem proizvodnih radnih mesta.   Prilažem podatke po okruzima i opštinama. Hipotezu nisam potvrdio jer postoji pozitivna, ali veoma slaba veza između poređenih podataka (0,15-0,2). To znači da su kretanja …

Pročitajte Još »

Danilo Kiš o nacionalizmu

„Nacionalizam je, pre svega, paranoja“ (pisao sam  u tom intervjuu). „Kolektivna i pojedinačna paranoja. Kao kolektivna paranoja, ona je posledica zavisti i straha, a iznad svega posledica gubljenja individualne svesti; te, prema tome, kolektivna paranoja i nije ništa drugo do zbir individualnih paranoja doveden do paroksizma. Ako pojedinac, u okviru društvenog projekta, nije u stanju da se „izrazi“, ili zato …

Pročitajte Još »

Ivan Nikolić: Kratak osvrt na strukturne indikatore poslovanja preduzeća u Srbiji od 2002. do 2007. godine sa posebnim fokusom na privatizoavana preduzeća

Koncept privatizacije primenjen nakon oktobarskih promena 2000. godine privredi Srbije nije doneo očekivane performanse. Privatizacija je delom pokrenula restrukturiranje preduzeća. Donela je svež kapital, nove tehnologije i nova menadžerska znanja. Međutim, njen rezultat je daleko manji od prvobitno očekivanog. Razlozi koji su tome doprineli, ali i krajnji dometi navedenog procesa, u sažetoj formi, iznose se u tekstu koji sledi. Istraživanje …

Pročitajte Još »

Ekonomski problemi Srbije i Hrvatske

„Kad u februaru bude ustoličen za trećeg hrvatskog predsednika, jedan od 12 kandidata zemlju će preuzeti s dijagnozom duboke ekonomske krize. Svi relevantni ekonomski indikatori: BDP, izvoz, nezaposlenost, visina zaduženosti – su u padu ili u najboljem slučaju u stagnaciji. No, dok je kriza samo delimično uvezena iz inostranstva, duboki strukturni problemi godinama se guraju pod tepih.” Pročitah tekst na …

Pročitajte Još »

Ivan Nikolić: Istiskivanje vs. depresijacija dinara

Domaći bankarski sektor je snažnije prelivanje uticaja globalne finansijske krize osetio već tokom prve polovine 2009. Nepovoljna kretanja u realnom sektoru stvorila su poteškoće u naplati dospelih potraživanja banaka i porast loših plasmana, a krajnji efekat je i slabiji finansijski rezultat poslovanja banaka u ovoj godini. U tom okviru banke su sve nesklonije preuzimanju dodatnih rizika u poslovanju, a kod …

Pročitajte Još »

Regionalna odstupanja u razvijenosti

Merena mesečnim primanjima penzija i zarada po stanovniku Prema podacima RZS na osnovu ankete o potrošnji stanovništva četiri petine ukupnih primanja stanovništva čine zarade i penzije. Na osnovu ovog podatka pokušaću da ilustrujem regionalnu distribuciju primanja stanovništva. Ukupna primanja su veća za 25% od izračunatih i verovatno postoje velike razlike u odstupanju ukupnih primanja od fonda isplaćenih zarada i penzija. …

Pročitajte Još »

Poigravanje 10 banaka iz Zapadne Evrope sa 20 zemalja Istočne Evrope

Nema istinskog oporavka bez promene monetarne politike     Zemlje Istočne Evrope imaju niz zajedničkih ekonomskih karakteristika koje su posledica prodaje svojih bankarskih sektora istim bankama iz zemalja Zapadne Evrope (http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2009/wp0906.pdf).   U prethodnih 8-9 godina su imale snažan ekonomski rast koji je bio praćen ogromnim rastom spoljnog duga (mahom maticama filijala banaka koje su ušle u ovaj region), i …

Pročitajte Još »

Kozarac, Vrginmost

Kozarac je 1931g imao 563 stanovnika a 1948 godine imao je 412 stanovnika. 1991g imao je 291s (273 Srba, 17 ostalih i 1 Hrvata), a 2001g imao je 166s. Ajdinović (Nn) Janja, rođena 1878. Srpkinja, ubijena 1942. U direktnom teroru, Kozarac (2279018033) Ajdinović (Rade) Milan, rođen 1908. Srbin, ubijen od ustaša 1941. U direktnom teroru, Glina (2279018032) Alaica (Petar) Smilja, …

Pročitajte Još »