Pogledajte pre nego što odlučite šta ćete sejati!
FAO indeks cena hrane, koji predstavlja merilo svetskih cena prehrambenih proizvoda, opao je u januaru na prosečnih 124,9 poena tokom meseca, što je za 1,6 odsto manje u odnosu na decembarski 2024. godine nivo. Pad je, pre svega, rezultat značajnog smanjenja međunarodnih kotacija biljnih ulja i šećera, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO). Ova organizacija objavila je i prognoze kretanja cena žitarica za 2025. godinu, koja vam može biti od koristi ukoliko se još uvek niste odlučili šta ćete sejati ove sezone.
![](https://www.makroekonomija.org/wp-content/uploads/žitarice1.png)
FAO indeks, koji prati mesečne promene međunarodnih cena prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, i dalje je 6,2 odsto viši u odnosu na isti period prethodne godine, ali ostaje 22,0 odsto ispod svog maksimuma dostignutog u martu 2022.
Cena šećera beleži pad od 6,8 odsto
FAO indeks cena šećera zabeležio je pad od 6,8 odsto u odnosu na decembar i 18,5 odsto u poređenju s istim mesecom prethodne godine. Ovaj pad uglavnom je posledica poboljšanih globalnih izgleda za snabdevanje, zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima u Brazilu i odluci indijske vlade da nastavi izvoz šećera.
Prekinut rast cene biljnog ulja
FAO indeks cena biljnog ulja smanjen je za 5,6 odsto u odnosu na prethodni mesec, čime je prekinut nedavni rast, iako je ostao 24,9 odsto viši nego godinu dana ranije. Januarski pad, pre svega, je uzrokovan nižim svetskim cenama palminog i repičinog ulja, dok su cene sojinog i suncokretovog ulja ostale stabilne.
Meso jeftinije za 1,4 odsto u odnosu na januar
FAO indeks cena mesa takođe je opao, smanjivši se za 1,4 odsto u januaru. Niže međunarodne cene ovčijeg, svinjskog i živinskog mesa nadmašile su rast cena goveđeg mesa.
![](https://www.makroekonomija.org/wp-content/uploads/Žitarice2.png)
Kretanje cena žitarica
FAO indeks cena žitarica porastao je za 0,3 odsto u odnosu na decembar, ali je i dalje 6,9 odsto ispod nivoa iz januara 2024. Izvozne cene pšenice blago su opale, dok su cene kukuruza porasle, delom zbog smanjene proizvodnje i nižih prognoza zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama. FAO indeks cena pirinča pao je za 4,7 odsto u januaru, usled velikih izvoznih zaliha.
Cena kukuruza blago PORASLA | Produktna berza
Trenutne cene žitarica u Srbiji
Cene žitarica u Srbiji su i dalje najniže:
Poređenje cena žitarica
![](https://www.makroekonomija.org/wp-content/uploads/Zitarice3.png)
FAO je objavio i novi izveštaj o snabdevanju i potražnji žitarica, pružajući sveže uvide u trendove useva u 2025. godini.
Sezona setve ozime pšenice na severnoj hemisferi završena je u januaru, a rani pokazatelji ukazuju na povećanje površina pod pšenicom u Francuskoj, Nemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je u Ruskoj Federaciji zabeleženo smanjenje, pri čemu su vremenski uslovi imali ključnu ulogu.
Žetva kukuruza na južnoj hemisferi započeće u drugom kvartalu 2025. godine, a prve prognoze ukazuju na poboljšanje prinosa u Argentini i Brazilu. Istovremeno, rekordno visoke cene kukuruza podstakle su povećanje površina pod ovom kulturom u Južnoj Africi.FAO je revidirao naviše svoje prognoze globalne potrošnje žitarica za 2024/25, sada predviđajući rast od 0,9 odsto na ukupno 2.869 miliona tona, pre svega, zbog povećane upotrebe kukuruza za stočnu hranu.
![](https://www.makroekonomija.org/wp-content/uploads/Žitarice4.png)
Iako će globalne zalihe žitarica u upotrebi u 2024/25. opasti, procenjuje se da će ostati na „udobnom nivou“ od 29,8 procenata.
Predviđa se da će međunarodna trgovina žitaricama u 2024/25. godini opasti za 5,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, te da će dostići 483,5 miliona tona, pri čemu je glavni faktor smanjena potražnja Kine za ječmom, kukuruzom i pšenicom.
FAO je takođe snizio svoju prognozu globalne proizvodnje žitarica u 2024. godini na nešto manje od 2.841 milion tona, što predstavlja pad od 0,6 odsto u odnosu na 2023. Ova revizija uglavnom odražava značajno smanjenje proizvodnje kukuruza u Sjedinjenim Američkim Državama, gde su kasnosezonski problemi sa vlagom negativno uticali na prinose.
Istovremeno, zvanične procene proizvodnje pirinča u Kini, Maliju, Nepalu i Vijetnamu bile su više od očekivanih, što je rezultiralo novom globalnom prognozom proizvodnje pirinča od 539,4 miliona tona za 2024/25. godinu. Ovo predstavlja godišnji rast od 0,9 odsto i najviši nivo proizvodnje pirinča u istoriji. (B.G.)