POGLEDI: Možemo li pobediti sušu? (1.)

Poplave, suše, oluje, štetočine, zdravstvene krize, ratovi – katastrofalni događaji su doveli do gubitka širom sveta  od oko 3.800 milijardi dolara u usevima i  stočarskoj proizvodnji u poslednjih 30 godina. To se navodi u izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).  Sve do ove 2024. godine, šteta je bila oko 123 milijarde dolara godišnje ili pet odsto prihoda koje su poljoprivrednici proizveli između 1991. i 2021. godine, navodi se u dokumentu. Ova šteta može da se pretvori u gubitak od 147 kalorija dnevno po osobi, što su godišnje prehrambene potrebe 400 miliona muškaraca ili 500 miliona žena.

 ,,FAO prvi put je pravio ovakvu procenu 2023. godine, jer međunarodna zajednica postaje svesna značajnog povećanja broja katastrofa, kojih je četiri puta više od 1970-ih’’, rekao je zamenik direktora odeljenja za statistiku pri FAO Pjero Konforti u saopštenju za javnost. Povećan broj katastrofa uglavnom je posledica klimatskih promena – ekstremne temperature, suše, poplave i oluje koje izazaviju najveću štetu. Kako se navodi, štetu izazivaju i pandemije poput kovida, epidemije afričke i klasične svinjske kuge i oružani sukobi, navodi se u izveštaju FAO.

Foto: Betaphoto/Dragan Gojić/ – Srbija među poslednjima u svetu po navodnjavanju!

Piše: Branislav GULAN

Glad u svetu

U svetu gladuje 811 miliona ljudi jer nema hrane! Broj ljudi koji umiru od gladi povećao se šest puta u protekloj godini i nadmašio smrtne slučajeve uzrokovane korona virusom, prema novom izveštaju Oxfama. Prema izveštaju te međunarodne organizacije, svakog minuta u svetu od gladi umre 11 osoba. Zbog poređenja, od posledica zaraze korona virusom u minuti umre sedam osoba. Izveštaj koji je objavljen naslovljen je kao “Virus gladi se umnožava”. Predsednica Oxfama Abby Maxman je rekla da je statistika zastrašujuća, da se mora uzeti u obzir da su to osobe koje pate te da je i jedan čovek koji umre od gladi previše, javlja AP. Globalne cene hrane također su porasle za 40 posto, što je najveći rast cena hrane u više od deset godina, navodi se u izveštaju.

Klimatske promene: Više od tri milijarde ljudi će do 2070. živeti u ekstremno toplim mestima.

Ukoliko se ne smanji zagađenje, veliki broj populacije živeće u predelima u kojima je prosečna temperatura oko 29 stepeni Celzijusa. Više od tri milijarde ljudi živeće u mestima u kojima je temperatura „blizu nepodnošljive“ do 2070. godine, navodi se u novom istraživanju. Ako se ne smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte, veliki broj ljudi će živeti u mestima u kojima je prosečna temperatura iznad 29 stepeni Celzijusa. Poređenja radi, prosečna godišnja temperatura u Srbiji je oko 14 stepeni na Celzijusovoj skali. Veruje se da je to više od klimatske „granice“ u kojoj su ljudi živeli tokom poslednjih 6.000 godina. „Nadamo se da će studija pokazati kako će klimatske promene uticati na živote ljudi“, rekao je za BBC koautor studije Tim Lenton.

Istraživači su koristili podatke i projekcije broja stanovnika Ujedinjenih nacija i scenario o tri stepena Celzijusa, koji je zasnovan na očekivanom globalnom porastu temperature. U izveštaju UN stoji da čak i ukoliko neke države nastave da se pridržavaju Pariskog klimatskog sporazuma, svet je na putu ka porastu temperature od tri stepena Celzijusa.Prema studiji, ljudska populacija živi u uskim klimatskim pojasevima, a većina naseljava područja u kojima je prosečna temperatura od 11 do 15 stepeni Celzijusa.

Najgora suša!Američki Zapad preživljava najgoru i najdužu sušu od oko 800. godine nove ere, otprilike od vremena kada je vladao Karlo Veliki, objavljeno je u časopisu „Nature Climate Change.“ Poslednja višedecenijska suša u Americi dogodila se tokom 1500-ih godina, ali nije bila ovako pogubna. Suša koja je u toku na zapadnom delu severo-američkog kontinenta dovela je do pada nivoa jezera, rezervoara i reka u Kaliforniji na rekordno niske nivoe, što je prouzrokovalo veći broj šumskih požara, tvrde naučnici. Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change oslanjala se na podatke dobijene preko prstenova na drveću i drvenih greda sačuvanih na arheološkim nalazištima Indijanaca. Slike presušenih jezera, pejsaža pogođenih šumskim požarima, praćenih snegom i zajednicama bez vode razotkrivaju posledice istorijske suše.

Zapadna strana Sjedinjenih Država iskusila je sušu veći deo protekle dve decenije, prema podacima američkog monitora za sušu. Prošle 2023. godine došlo je do nestašice vode na reci Kolorado, jednom od najvećih izvora života na zapadu SAD-a, što je pogodilo oko 40 miliona Amerikanaca. Svet se već zagrejao za oko 1,2 stepeni celzijusa otkako je počela industrijska era, a temperatura će nastaviti da raste osim ako vlade širom sveta ne porade na drastičnom smanjenju emisija, komentariše BBC.

Arizona traži spas u kišnici

U jeku kampanje Breda Lankastera, stručnjaka iz oblasti sakupljanja kišnice i vodoprivrede u Tuson, Arizona, je doneo nekoliko mera kako bi u potpunosti iskoristio kišnicu kao vrstu resursa. Godine 2008. doneta je uredba da novi komercijalni objekti navodnjavaju polovinu zemljišta korišćenjem sakupljne kišnice. Godine 2013. usvojena je „Politika zelenih ulica“ kojom se nalaže svim javno finansiranim projektima puteva da zahvate prvih pola inča (1,3 cm) kiše tokom padavina. A, sa novijom inicijativom, „Infrastruktura zelenih kišnica“ 2020. godine, Tuson je počeo da naplaćuje malu sumu od stanovnika za račune za vodu kako bi se prikupljanjem oko tri miliona dolara godišnje pružila podrška javnim projektima za prikupljanje kišnice, kao što je gradska „Iniicijativa za milion stabala“. Lankaster, koji danas vodi konsultantsku firmu za permakulturu koja savetuje Tuson i klijente širom sveta, smatra da u tipičnoj godini mnogo više kiše padne na Tuson nego što svi njegovi građani troše u domaćinstvu u komunalnoj vodi. „Suludo je što još uvek trošimo toliko novca da donesemo vodu nižeg kvaliteta sa udaljenostiod 480 kilometara, kada imamo ovu ogromnu količinu vode koja dolazi besplatno sa neba i koju možemo da koristimo kao primarni izvor,“ prenosi BBC. Rendolf iz Babit centra za politiku zemljišta i vode Linkoln instituta za politiku zemljišta, ne veruje da samo skupljanje kišnice može da obezbedi vodu u meri kao što to čini sistem rezervoara. Ona kaže da to nije opcija za svaki grad koji doživljava nestašicu vode. Ali, kako klima postaje toplija i potražnja raste, ona misli da će “žetva“ kiše biti češća.

„Kamen gladi“ u Evropi

Kako prenosi N1, zbog najveće suše u Evropi u poslednjih pet vekova, rečna korita su sve praznija, a brodski transport otežan. Ovako drastičan stogodišnji minimum vodostaja reka doneo je velike štete. Agroekonomski analitičar Žarko Galetin kaže da prokopavanje korita Dunava kao rešenje zvuči neverovatno, ali da ćemo u budućnosti morati da se okrenemo alternativnim vidovima transporta, poput prevoza kamionom ili železnicom. Koridor Rajna-Dunav sa svojim kapilarnim putevima je stožer transporta u Evropi, a on trenutno ne funkcioniše. Problema ima i na donjem toku Dunava, pa su se tako, objašnjava Galetin, barže koje su prevozile srpsku robu ka rumunskoj luci Konstanca, čak i sa manjim tovarom zaglavile negde u Bugarskoj. Katastrofalna hidrološka situacija utiče na enrgetiku, pa srpske hidroelektrane tako danas proizvode za trećinu manje struje nego uobičajeno. U poslednjih deset godina, čak su sedam bile sušne, i svaki put se pokreće tema navodnjavanja, dok rezultati izostaju.

Vojvodina: Gubitak trećine proizvodnje

Srbija zbog suše na svakih nekoliko godina izgubi trećinu poljoprivredne proizvodnje, jer se od ukupno 3,52 tri miliona hektara oranica u 2023. Godini, prema podaciam RZS navodnjavalo samo  47.529  hetkara ili tek 1,4 odsto.  Kako bi se povećalo poljoprivredno zemljište pod navodnjavanjem, država je pre deset godina podigla kredit kod Razvojnog fonda Abu Dabija, u iznosu od 97 miliona dolara. Hidrosistem Dunav-Tisa-Dunav sad  je dugačak oko 730 kilometara, a građen je da obezbedi odvodnjavanje i navodnjavanje velikog dela vojvođanske žitnice. Gradnja je počela 1947. godine, a završena 1977. godine. Taj sistem u rad je tada pustio visoki  funkcioner tadašnje SFRJ Stane Dolanc, koji je prilikom otvaranja sistema, na brani Novog Bečeja, rekao da će on obezbediti da se navodnjava 510.000 hektara, a da se odvode suvišne vode sa million hektara. Navodnjavanje nikada nije funkcionisalo na obećanim površinama. Odvodnjavanje je funkcionisalo sve do 2005. godine. Tada sistemi nisu mogli da prime suvišne  vode pa su bile velike poplave u Vojvodini.  Kada je sistem građen iz njega je iskopano oko 135 miloian kubika zemlje. Da bi se sad priveo nameni potrebno je da se  očisti oko 15 miliona kubika mulja. Meštani koji mogu da koriste Kanal Dunav-Tisa-Dunav, međutim, tvrde da se voda kao prirodno bogatstvo ne koristi dovoljno. „Vodovodna mreža, kanali,  je zaraslo u trsku. Vode nema, niko ne preduzima ništa, a svi poljoprivrednici plaćaju odvodnjavanje i navodnjavanje. Problem je dovesti vodu i očistiti kanale“, kaže Bojan Ungur,  poljoprivrednik iz Kleka. „Jedan deo atara ima baš dobru kanalsku mrežu i svake godine ima vode, dok bi za drugi deo atara trebalo nešto da se uradi na tom produbljivanju kanala“,  dodaje Boris Despot, poljoprivrednik iz Ravnog Topolovca. Vlasti u Vojvodini kažu da se trenutno, za palstenicima I staklenicima,  navodnjava oko 72.000 hektara, od 1,4  miliona obradivih poseda u Vojvodini, kako je pokazao poslednji   popis agrara u 2023. godini.  Neophodno je da se poljoprivrednici prijave da bi koristili vodu iz kanalske mreže, a do sada ih je tek nešto više od 200.

Igor Kolaković iz JVP „Voda Vojvodine“,  navodi za javnost da su najveći problemi pri izgradnju novih kanala i sistema za navodnjavanje izrada planske dokumentacije, kao i regulisanje imovinsko-pravnih odnosa tj. ekspropiracija. „Vode Vojvodine su imale 30 projekata koje se finansiraju iz fonda Abu Dabija. Otoga 20 je završeno, 10 je trenutno u fazi izgradnje. Ukupna vrednost svih tih projekata iznosi oko 62 miliona evra i završetkom svih tih projekata dobićemo mogućnost za potencijalno navodnjavanje dodatnih 103.000 hektara obradivog zemljišta“, rekao je za javnost Kolaković. Od kredita iz fonda Abu Dabija grade se nova kanalska mreža i crpne stanice u Sremu, Banatu, Bačkoj, Pančevačkom ritu i centralnoj Srbiji, što bi trebalo da omogući navodnjavanje oko 15 odsto zemljišta. Ono što smo utvrdili na terenu jeste da su najviše veliki poljoprivredni potrošači korisnici usluga sistema navodnjavanja. Krajnji cilj je da dođemo do onog malog poljoprivrednog proizvođača koji će moći da se priključi na sistem navodnjavanja, da ne mora da kopa bunare.

FotoAFoto: Arhiva Vovjvodina voda –  Kanal D-T-D kod Novog Sada

Stručnjaci savetuju da se u delovima gde nema vode koriste bujične rečice i na njima prave akumulacije, kako bi se u sušnom periodu višak vode iskoristio za navodnjavanje oranica. „Ne možemo navodnjavati svako zemljište i vrlo često navodnjavanje odnosno nestručno navodnjavanje dovodi do nepovratnog narušavanja kvaliteta zemljišta, odnosno degardacije zemljišta. Svaka biljka ima svoje zahteve za vodom“, objašnjava  dr Marija Ćosić sa Poljoprivrednog fakulteta. Za efikasnije korišćenje i vode i zemljišta, stručnjaci savetuju da se pre sadnje uradi analiza zemljišta koja bi pokazala šta na njemu najbolje uspeva. Jedna od preporuka je da se voćnjaci i vinogradi ne podižu u Vojvodini jer se navodnjavanjem i đubrenjem sa minralnim gnojivima uništava plodna zemlja na kojoj najbolje uspevaju ratarske i povrtarske kulture. Uništavganej plodnih njiva podstaknuto je nestajnejm stoke iz staja. Da bi se spšrečilo unitaštavanje plodnih njiva, koje sad imaju najviše 2,5 odsto humusa, potrebno je u Vojvodini da postoji oko 100.000 grla goveda. Tada bi imalidovoljno gnojiva i mesa za izvoz. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) u 2022. godine u Srbiji je navodnjavano svega 54.000 hektara, što je bilo više za 4,6 odsto više nego u 2021. godini.

Međutim, u Srbiji se 2023. godine prema podacima RZS navodnjavalo samo 47.529 hektara obradivih površina ili tek 1,4 odsto. U svetu se prosečno navodnjava oko 17 odsto  obradivih površina! Posle toga u 2023. godini navodnjavalo  se samo 47.529 hektara plodnih njiva u Srbiji. Navodnjavanje je ozbiljan problem, treba mu prići stručno i ozbiljno. Nije to baš tako jednostavno, kada se svi vodni resursi balansiraju, ne možete pored svake njive zabosti štap i da vam voda curi“, kazao je Galetin i istakao da Srbija ima problem isuviše malih površina pod zalivnim sistemima. Kako je „Vreme“ ovog avgusta pisalo u tekstu Kamen gladi, gnev i jara, u koritu reke Elbe izronila je vekovima stara poruka upozorenja iz 1616. godine, uklesana u kamen poznat kao “Hungersteine” ili “kamen gladi”, koja glasi: “Ako me vidiš, plači”. “Kamenje gladi” je, zapravo “hidrološki orijentir”, koji izviri samo kada je nivo vode veoma nizak, uz kratak zapis o posledicama velike suše: loša žetva, glad siromašnih ljudi.

Najava visokih temperatura

Svetska meteorološka organizacija u saradnji sa službom za klimatske promene Kopernikus, objavila je izveštaj koji pruža detaljan uvid u stanje klime u Evropi za 2023. godinu pod nazivom

ESOTC 2023. Tu je i data najava ovih visokih temperatura koj sad preživljavamo. Najnoviji podaci okrivaju da je 2023. godina najtoplija ili je bila druga najtoplija godina od dosadašnjih sakupljanja podataka. Videćmo šta će se prikazarti za ovu godinu sa vrelim letom.

Jer, temperatura u Evopi već sad je 2,3 stepena celzijusa iznad predindustrjskog nivoa, dok je na globalnom nivou temperatura veća za 1,3 stepena što ukazuje na to da se Evropski kontinent zagreva najbrže na svetu! Iako leto 2023. godine nije bilo najtoplije zabeleženo u Evropi, pamti se po ekstremnim uslovima, kao što su toplotni talasi, šumski požari, suše i poplave. Izveštaj ukazuje i na veću smrtnost od toplote, koja je u poslednje dve decenije porasla za 30 odsto. Prošle 2023. godine izmerena je najviša prosečna temperature površine mora u Evropi ikada! Tokom 2023. godine u Evropi je bilo oko sedam odsto više padavina od proseka. Prema procenama Međunarodne baze podataka o katastrofama, poplave su 2023. godine pogodile oko 1,6 milion ljudi u Evropi i izazvale 81 odsto godišnjih ekonomskih gubitaka.

Najveća suša koja je pogodila Evropu u poslednjih nekoliko decenija ostavlja posledice na demomaćinstva, poljoprivrednike, fabrike i transport širom kontinenta, a stručnjaci upozoravaju da suše, zime i toplija leta, izazvana zagrevanjem planete, znače da će nestašice vode ubrzo postati i nova normalnost!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *