MLEKARSTVO I ZANATSKA PROIZVODNJA SIRA U SRBIJI (1.)

Prazne staje, nema goveda, vinja, pa ni mesa

U Srbiji godišnje se proizvede oko 1,4 milijardi litara kravljeg mleka. Značajne količine mleka odlaze za proizvodnju sireva. Tako se prema podacima RZS u Srbiji godišnje proizvede oko 70 vrsta raznih vrsta sireva u količini od 60.000 tona. Inače, iz Srbije se u svet godišnje izvozi oko 15.000 tona raznih sireva, dok se uvozi više od 12.000 tona. Privredna komora Vojvodine potpisala je partnerski ugovor sa Osiječko – baranjskom županijom za realizaciju evropskog projekta koji za cilј ima unapređenje zanatske proizvodnje sira

Piše: Branislav GULAN

Privredna komora Vojvodine ovim ugovorom obavezuje se da realizuje program unapređenja proizvodnje sira u okviru programa Evropske unije „Interreg VI- A Hrvatska – Srbija 2021- 2027.“ Partner na projektu je Osiječko- baranjska županija. Vrednost projekta čije je trajanje 18 meseci je oko 450.000 evra.

Treba reći da se u Sribji godišnje proizvede oko 1,4 milijardi litara kravljeg mleka. Procene su stočara da se to mlek, uz poboljšanje rasnog  sastava goveda sad dobija od oko 150.000 krava mlekulja. Inače stočarstvo u Srbiji je u dubokoj krizi. Prema rezultatima popisa poljorpvirede i Srbiji postoji 4.073.703 hektara raspoloživog zemljišta. Od toga je 3.257.100 hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta. Isti izvor navodi da u se stočarstvom u Srbiji bavi 313.495 gazdinstava. Prema popisu, oni poseduju 725.408 grla goveda. To je za 17,7 odsto manje nego li u anketi iz 2018. godine. Stočari, sun a javnom govorzu u Skupštinji Srbgije, 12. Jula 2024. godine, tvdili da je u stajama Srbije znatno manje goveda od ove brojke. U stočarskom blagu Srbije danas je je 2,26 miliona grla svinja, što je za 30,7 odsto manje nego što je bilo prilikom ankete 2018. godine.  U torovima se nalazi i 1,7 miliona ovaca, što je pad za 5,4 odsto, 149.558 koza, kojih je manje nego li 2018. godine za 31,5 odsto,   oko 22 miliona grla živine, gdeje takođe zabeleežen pad  od pet odsto. Statistika beležei da imamo i 1,26 košnica pčela, a što je povećanje za 38 odsto, u odnosu na broj od od 2018. godine.

U Srbiji danas postoji 508.365 poljoprivrednih gazdinstava, što je za 10 odsto manje nego li što je ih bilo prilikom ankete 2018. godine. Republički zavod za statistiku prikazuje da je tada bilo ukupno 564.541 gazdinstvo.  Poljoprivredom u Srbiji bavi se 1.150.653 osobe, štoje za 14 osot manje negoi li prilikom ankete 2018. godine kada ih je bilo 1.336.714. Danas se agarasom bavi 662.943 muškarca (što je 57, odsto) i 487.710 žena koje u ukupnom broju učestvuju sa 42,4 odsto. Prosečan broj članoa i stalno zaposlenih na porodičnom gazdinstvu je 2,2  osobe. Prosečna starost nosioca poljoprivredngo gazdinstva je 60 godina. Tek svaki 11 nosilac gazdinstva je mlađi od 40 godina. Prosečno gazdinstvo u Republici Srbiji je veličine 6,4 hektara.

Prema podacima RZS sad u zemlji postoji čak 600 sela u kojima nema nijedne krave! Nekada, pre četiri decenije, bilo je uslovno jedno grlo po hektaru obradivih njiva. U Srbiji sad psotoji tek 0,30 uslovnuih grla po hektaru. Sad se u Srbiji obrađuje oko 3,25 miliona hektara, ali su prazna sela, prazne staje. Uvozi se mleko i meso! U krizi je i proizvodnja mleka,  ali se pobošljao rasni sastav stoke pa se održava proizvodnja mleka iznad 1,4 milijarde litara.

Podaci  o tonama i porrošenkim para za zuviz su listopadni kdo nadležnkih. Jednom dajui, jedn eposle izvzensog vremen drugačiej pdoakte, kako im odgovaa tog  trenutka. Poznavaoci prilika u ovoj oblasti to dobro znaju. Tako je sad nešto druigačiaj slika uvoza, na osnovu podatakaMinistarastvu poljoprvirede, vodoprivrede  i šumarstva, nego li podataka od pre dve godine.  Jer, osnovu njihovog poslednjeg saopštenja za javnost, od 12. avgusta 2024. godine ublažen je uvoz brojkama, odnosno tonama.  Podaci koji su navedei o tonama uvozha I potrošenkim prama zantno se razlikuju od onih iznetih 12. jula 2024. godine u Skupštini Srbije, izentih na javnoihj raspravi koaj se vpodila o poljoprivredi. Tada je predsedavajući, pedsednkik odbora za poljoprivredu Skupštine Srbije, rekao podatak da je prošle 2023. godine godine samo za uvoz mesa i prerađevina kao i mleka i mlečnih proizvoda potrošeno oko 600 miliona evra. Skupu je proisustovalo oko 120 proizvođača hrane kao i nekoliko predstavnika ministarstvaa poljoprivrede, koje je predvodio pomoćnik ministra Nenad Katanić. Na ovu brojku reagovali su samo proizvođači  hane (u raspravi je učestvoalo oko 40 njih) koj su istakli da je ove 2024. godine taj uvoz još povećan i da je potrošeno za oko 10 odsto više novca nego lane. Skup je završen sa zaključkom da je teško stanje u araru, uz naglasak da je neophodno da se donesu mere za pomoć stočarstvu koje je u dubokoj krizi! Prisutni proizvošači hrane u gašenej stoačngo fodna, istakloi su da se nesprovodi stategija koja je istakle 31. jula 2024. godine i da je to strategija pada, umesto obećanog i očekivanog rasta proizvodnje.

Neodgovnost odgovornih!

Da bi se sve to ipak malo ublažilo, samo mesec dana posle javnog  govor o agraru u Skupštini Srbije, Ministgarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrededalo dalo je saopštenje za javnost u kome se govori o manjem uvozu nego što je to bilo reči u javnom govoru u Parlamentu. . Ali, nijednom rečju u tom saopštenju se ne osvrću ni na tom umanjenom uvozu, po njihovom pisanju, za svoju ličnu odgovnost, za uvoz hrane, koju i sami možemo da proizvedemo! Ne govore zašto poljoprivredna proivzudnjaj u Sribji po hetkaru ima vrdnsot samo do 1.000 evrfa po hektaru i nije konkurentna u svetu. I zašto ukupna vrednost agrarne proizvodnje u Srbiji nikada nije prešla vrednost od 5,6 milijadi doalra godišnje… Proizvošačima hrane kojimoraju po pravdu da izlaze na uloicu nisu dali odgovor zašto agrar u Srbiji nije strateška privredna grana!

Evo i podataka o stanju agrara Srbije iz 2018. i 2024. godine. Istovremeno da stočarima, kojih ima oko 313.495 preko medija polemišu da li u Srbiji ima ili nema 725.000  grla goveda u stajama (što je manje za 17,7 odsto nego u anketi 2018. godine), zatim 2,26 miliona svinja u oborima, što je čak za 30,7 odsto manje nego li te 2018. godine (sadašnja brojka je da ih ima kao i posle Drugog svetskog rata), pa da  u torovima imamo 1,7 miliona grla ovaca, što je za 5,4 odsto manje nego pomenute 2018. godine. Zatim u gazdinstvima ima i 149.558 koza, što je takođe manje za 31,5 odsto negoli što ih je bilo prilikom, ankete 2018. godine. Gaji se i 22.022.439 grla živine što je takođe smanjenje za pet odsto u odnosu na 2018. godinu. Jedino povećanje, kao uspeh u radu vlasti  imaju  u povećanju broja košnica. Jer je upiSano da ih imamo 1.261.323, što je više u odnostu na 2018. godinu za 38 odsto! Ali, pčelari kažu da je u funkciji proizvodnje meda tek oko 800.000 tih košnica. Ostale su prazne, u njima nema pčela, ali su upisane da bi vlasnici dobili premije koje se daju po košnici!

Evo izvoda iz njihovog saopštenja: Tako u saopštenju između ostalog piše, da je uvoz mleka u 2022. godini bio 48.000 tona, nego što swe navodi u javnosti…  Uz to se se ističe da je uvoz mleka u prahu te godine bio 9.600 tona, dok je prvobitno bilo dato u javnosti bilo saopšteno da bilo uvezeno blizu 10.000 tona! Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sad navodi da je ukupan uvoz u 2022. godini bio 89.000 tona. Istovremeno dodaju kao svoj uspeh,  smanjenje uvoza, ističući da je on u 2023. godini pao na 63.000 tona, dok je za prvih šest meseci 2024. godine uvoz isti kao i prethodne godine. Prema sadašnjim podacima ministgarastva poljoprivrede, vrednsto uvoza melka u prošloj 2023.godini iznosila je 172 miliona dolara. Isti izvor navodi da je u prvih šest meseci za uvoz mleka potoršeno 79 milioan dolara, što je na nižem nivou u odnosu na polugodišnji period u prošloj godini. Istovemeno se navodi da je za  uvoz mesa i mesnih prerađevina  za prvih šeswt meseci 2024.gdoine potrošeno 153,5 milioan dolara. Vlast ističe da je za uvoz mesa i mesnih prerađevina ukupno potrošeno oko 233 milioan dolara, a ne 600 miliona dolara.

Ovo što su priznali da su uvozili, a mogli smo sami da proizvedemo,  u pravnoj državi bilo bi dovoljno da završe rad u državnim institucijama!

A, brojka o navedenih, odnosno potrošenih 600 miliona evra za uvoz hrane u 2023. godini,  navedena je u Skupštini Srbije, 12, jula 2024. godine, kada se održavalo javno slušanje o poljoprivredi Srbije! Na tom javnom slušanju bilo je oko 120 proizvođača hrane, a predsedavao je predsednik Odbora za poljoprivredu Skupštine Srbije Marijan Rističević. Tada je kao nepovoljna vest iznet podatak da je za uvoz mesa, mleka i prerađevina u 2023. godini potrošeno oko 600 miliona ili evra. U raspravi je naglašeno da je uvoz u još večem obimu nastavljen i u 2024. godini te da je ta brojka za šest meseci tekuće 2024. godine čak i pemašena!

U brojkama  nadležnog ministarstva sad se iznosi da je za uvozu mleka u prošloj 2023. godini potrošeno 172 milioan dolara. U prvih  šest meseci 2024. godine za taj uvoz, kako se navodi u saopštenju, potrošeno je 79 miliona dolara. Dakle, oni ukazuju, da nema povećanja uvoza!? Istovremeno podvlače da je u 2024. godini  za uvoz mesa i mesnih prerađevina, potrošeno samo 153,5 miliona dolara. Odnosno, kako se navodi u saopštenju, ukupan uvoz mleka i mlečnih proizvoda i mesa i mesnih perađevina plaćen je 233 miliona dolara.

A,  ne 600 miliona dolara, kako je navedeno u javnom govoru o agraru u Skupštini Srbije (primedba autora)!

Dakle, dok su zvaničnici u Skupštini i proizvođači hrane govorili o trošku u 2023. godini od oko 600 miliona, ističući da je ta suma ove 2024. godine premašena već za šest meseci, dok kabinetska vlast taj uvoz po tonama i ukupno potrošeni novac znatno umanjuje.

Kome je verovati, nekim vlastima i proizvođačima hrane u Skupštini Republike Srbije ili kabinetskim vlastima, koja čuva svoje pozicije i fotelje!?  

Srbokja zavisnja od uvoza hrane!

Inače, Srbija je sad zavisna i od uvoza mesa i prerađevina, kao i mleka i mlečnih prerađevina, mesa… To prikazuju i podaci nadležnog ministarsta o uvozu. Pre svega, svinjskog mesa (koga trošimo po stanovniku oko 15 kilograma godišnje) i 30.000 tona godišnje, 500.000 prasića koje je najavila bivša ministarka agrara u 2023, godini…  Proizvodimo o oko 78.000 tona junećeg mesa godišnje, a trošimo po stanovniku samo 3,5 kilograma. Značajne količine domaćeg i uvoznog mleka odlaze za proizvodnju sireva. Jer, proizvodimo oko 60.000 tona, ali i izvozimo oko 15.000 tona, a uvozi oko 12.000 tona.

Otvaranje sirana

U okviru potpisanog projekta Privredne komore Vojvodine i Komore Osjecko baranjske županije, planirano je formiranje Udruženja malih proizvođača sira u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj, uz uspostavljanje regionalne saradnje u okviru edukacije, razmene iskustava i primena inovativnih tehnologija u proizvodnji. Cilј ovog programa je institucionalna i tehnološka pomoć proizvođačima i dostizanje kvaliteta i standarda za izvoz sira.

Mali proizvođači sira u Vojvodini suočavaju se sa brojnim problemima kao što su smanjenje stočnog fonda, tehnologije, standardi, konkurencija u industrijskoj proizvodnji. Ti problemi produblјuju mogućnost nestajanja autohtonih vrsta proizvodnje vojvođanskih sireva poput rolovanog sira poznatijeg kao „vojvođanska mocarela“. Projekat se upravo fokusira na očuvanje i unapređenje zanatske proizvodnje sira uvođenjem novih tehnologija i saradnjom sa regionalnim udruženjima.

U okviru programa prekogranične saradnje Hrvatska- Srbija za perod 2021- 2027. ukupno je obezbeđeno oko 450.000evra, od kojih je 348.000 evra obezbeđeno kroz IPA fondove evropske unije, a preostali iznos obezbeđuje se kroz nacionalno sufinansiranje  preko institucija koje sprovode projekte u okviru programa. Prioriteti programa su istraživanje i inovacije , obnovlјivi izvori energije, adaptacija na klimatske promene, zdravstvena i socijalna zaštita , turizam i kultura.

Stočarstvo, grana koje nestaje

Stočarstvo u Srbiji ima velike negativne posledice. Potrošnja mleka je svedena na 200 litara  po stanovniku godišnje. Najteže je to što se iz godine u godinu snižava kvalitet najboljeg poljoprivrednog zemljišta. Za održavanje kvaliteta potrebno je godišnje upotrebiti najmanje 15 tona stajnjaka po hektaru. Opada proizvodnja i potrošnja mleka, a time i sira. Ugroženo je oko 150.000 porodica koje se bave ovim poslom.

Foto: Mihailo Berček – TOP SRBIJA

Stočarstvo u Srbiji je na niskim granama. Sve manje je stoke u oborima, smanjuje se i proizvodnja junećeg mesa koje se kreće oko 78.000 tona godinšje (potrošnja po stanovniku je oko 3,5 kilograma godišnje). Proizvodnja mleka se stabilizovala na oko 1,4 milijarde litara zahvaljujući povećanju proizvodnje po jednom grlu. Međutim, pošto je smanjen i broj grla počela je da opada i proizvodnja ,,bele reke“.  Samo u 2021. godini manja je proizvodnja za 100 miliona litara. U legalnim tokovima je manje od 800 miliona litara mleka. Razlog su loše mere agropolitike i skupa stočna hrana. Jer, vlasnici stoke sa poneakd mlekom hrane i prasiće u oborima. Jer, jeftinjiej im je to nego da kupoujuu skupou stočnu hranu. Procene stoačra su da prasići godišnje popiju oko 100 miliona litara mleka! Razlog smanjivanja proizvodnje i pada broja grla je što je cena litra mleka manja od cene litra vode!

Vlada povremeno reaguje, pa kroz subvencije poveća, recimo cenu za tri dinara, recimo, pe dve godine, pa je ona stigne do 37 ili ponegde 40 dinara po litru. To ne rešava probleme i predstavlja samo ,,gašenje požara“. Jer, nemože litar mleka biti jeftiniji od litra vode!

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja nedavno je raspisalo Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za drugi kvartal 2024. godine. Zahtevi se podnose u periodu od 23. jula do 23. avgusta 2024. godine preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

Pravo na premiju za mleko ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva pod uslovom da su pre podnošenja zahteva za premiju za mleko po ovom Javnom pozivu u Registru poljoprivrednih gazdinstava  izvršili obnovu registracije za 2024. godinu. Premija se ostvaruje za kravlje, ovčije i kozje sirovo mleko proizvedeno i isporučeno u drugom kvartalu 2024. godine, odnosno u periodu od 1. aprila do 30. juna 2024. godine.

Krajem 2023. godine (26. oktobra 2023.) Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Netačno da ukidamo premije za mleko

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je da su netačne informacije pojedinih asocijacija proizvođača mleka, koji na društvenim mrežama i Vajber grupama šire vest o ukidanju premija za mleko.

Na sastancima održanim u Vladi Srbije i Ministarstvu poljoprivrede, predstavnicima asocijacija proizvođača mleka rečeno je da se premije za mleko ne ukidaju, te da ne šire netačne vesti u javnosti. Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, neodgovorni pojedinci iz asocijacija su uprkos tome nastavili sa objavljivanjem netačnih informacija, pritom pozivajući proizvođače na protest. Ovakvi potezi, kako kažu, govore da su motivi pojedinaca iz asocijacija druge prirode i da nemaju nikakve veze sa dijalogom za poboljšanje položaja proizvođača mleka u Srbiji. Iz Ministarstva poljoprivrede navode da su u više navrata istakli da su otvoreni za dijalog sa svim sektorima poljoprivrede u Srbiji, s ciljem konstruktivnih razgovora i zajedničkog iznalaženja prihvatljivih rešenja za probleme u poljoprivredi, kao i da je ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović do sada održao niz sastanaka sa predstavnicima poljoprivrednika. Ministarstvo će nastaviti da radi na unapređenju položaja i konkurentnosti poljoprivrede Srbije i neće dozvoliti svesno širenje netačnih informacija, a udruženja koja šire ovakve vesti sama su sebe isključila iz daljeg dijaloga sa Ministarstvom, dodaje se u saopštenju.

Foto: Arhiva Goran Mulić

Zakup i subvencije

Poljoprivrednici koji daju zemlju u zakup dužni su da sklope ugovor sa zakupcem koji je obrađuje i njemu pripada subvencija. Izmene predviđaju i da su poljoprivrednici koji su ostvarili pravo na subvenciju na zemlju koju su dali u zakup dužni da vrate taj novac sa zateznom kamatom od dana isplate podsticaja.Predviđeni minimalni iznos premije za mleko je, izmenom zakona, povećan sa 10 na 15 dinara, kao i minimalani iznos za osnovne podsticaje po površini biljne proizvodnje sa 6.000 dinara na 12.000 dinara. Ti iznosi su minimalni, a predviđeno je da od 1. janura 2024. subvencije po hektaru iznose 18.000 dinara, a premija za mleko 19 dinara po litru. Ali, o povećanju se još pegovara između stočara i Vlade Srbije. Jer, kada se ,,gasi požar’’ na ulici, premije se obećaju kad proizvođači hrane izađu na ulice da bi se čuo njihov glas. Ali, i pored obećanja bivših ministara, a sad je na vlasti od 2000 godine 15, a to je dr Aleksandar Martinović, novac su dobili tek poneki proizvođači. Najveći deo čeka svoja potraživanja.

U budžetu za poljoprivredu Srbije su predviđena i sredstva za povećanje subvencija za kvalitetna grla, pa, su o tadašnjem dogovoru, subvencije umesto 25.000 dinara obećane da će biti 40.000 dinara. Subvencije za krmače  (kojih imamo manje od 100.000, a pre jedne decneije bilo ih je više od milion) prvo su povećane sa 15.000 dinara na 18.000, za ovce i koze je 10.000 dinara umesto 7.000, a za košnice će, umesto 800 dinara na 1.000 dinara. I sve to se sad znatno povećava bar u pregovorima koji se vode sa proizvođačiam hrane. Jer, se traže znatno veći iznosi od strane stočara.

Dosadašnjim meram vlasti uglavnom su se gasili požari, a boljitka neće bit sve dok se problemi sistemski ne reše! Sad su u toku pregovori za mnogo veće sume novca po grlu za subvencije. Ali, dosadašnji pregovori i dogovori nisu bili uspešni pa nemamo ni podatke koliko u stvari ima šanse da vlada prihvati da isplaćuje veće subvenckije po litru mleka, grlu goveda, steonih junica, svinja, košnica… Jer, svi proizvoači traže mnogo više. Vlasti traže mnogo više i kvalitetnije hrane, ali za manje para!Za poljoprivredu je u budžetu Srbije  u 2024. godini bilo predviđeno 105 milijardi dinara, plus 14 milijardi koji će se obezbediti povraćajem za akcize od 50 dinara po litru na dizel, ukupno 14 milijardi dinara, pa će budžet iznositi 119 milijardi. A, u septembreu 2024. godine očekuje se rebalans budžeta, pa se veruje i u povećanje te sume novca.

Foto: Vertigo produkcija-U našem ataru

Po ovom agrarnom budžetu po prvi put je ispunjena u celosti zakonska obaveza da taj budžet bude najmanje pet odsto od ukupnog državnog budžeta. Jer, do sada je to važilo samo na papiru. Ipak, treba reći da znaju stočari u Srbiji, da je više od 40 odsto gazdinstava u Hrvatskoj ugašeno nakon ulaska u EU. Rezultati popisa agrara, objavljeni početkom poljoprirede u Srbiji, pokazali su da je za poslednjih pet godina ugašeno više od 50.000 gazdinstava odnosno, farmi!

Uredbe samo gase požar

Problemi se uglavnoim rešavaju uredbama. A, uredbe nikada nisu donele dugoročno rešenje problema. Sve dok se oni ne budu sisemki rešavali, nema dugoročnih rešenja. Tokom 2002. godine prema zvaničnim podacima u Srbiji bilo je 1,2 milona grla krava i junica. Danas ih je tri puta manje jer se njihov broj konstantno smanjuje. Procena stočara je da ih ima manje od 400.000 grla u stajama i u tovu. Ozbiljno opada proizvodnja mleka, a time i sira je sve je manje.  Godišnje se proizvodi oko 60.000 tona. Nema ni mladih poljoprivrednika u ovom poslu. Mlečno govedarstvo je zahtevno i traži punu posvećenost. Zato rada na farmi nikad ne manjka.

Proizvodnja mleka u Srbiji, a smim tim i prerađevina od njega, jedna od najznačajnijih poljoprivrednih grana. Potrošnja mleka po glavi stanovnika, sa svim prerađevinama,  iznosi oko do 200 kilograma godišnje. U Finskoj je to oko 300 kilograma, a u Danskoj čak 900 kilograma ili litara! Potencijal za veću potrošnju mleka i mlečnih prerađevina postoji u Srbiji, ali tako niska potrošnja rezultat je pada standarda velikog broja građana, a samim  tim i pada broja krava.

Veliki broj proizvođača napustio je proizvodnju mleka zbog niske otkupne cene. Više se stimulišu veći proizvođači mleka, dok mali proizvode gubitke i često zbog raznoraznih kriterijuma ne uspevaju da ispune uslove. Pored toga prisutna je i nedovoljna zainteresovanost lokalnih i državnih organa za čestu komunikciju sa stočarima. Znatan udeo u proizvodnji mleka ima i veliki broj farmera koji imaju manji broj grla krava, obično samo do deset krava. Proizvodnju su smanjili oni koji to nisu želeli, jer im uslovi koje je država stvorila nisu to omogućili. Prvo za unapređenje proizvodnje mleka neophodno je da se masovnije preuzmu adekvatne mere za poboljšanje rasnog sastava krava, stalno praćenje njihovog zdravstvenog stanja, ishrana i nega stoke, takođe i primena novih biotehnologija u proizvodnom procesu.

Svega toga nema jer stočari ističu da do njih nisu stigle namanjene subvencdije od 28 milijardi dinara koje su im navodno bile upućene od  Ministarstva poljoprivrede od 2016. do 2018. godine. Zbog takvog odnosa države danas je gotovo nemoguće da opstane veliki brohoj malih farmera (sa grlima do deset krava muzara) u uslovima prekomernog uvoza i niske otkupne cene mleka. A, nije stigolo do sekla ni 26 milijarid dinara upućenih 2018.godine iz ministarstva za poljoprivredu koje su bile namenjene selima za ruralni razvoj. Sve to je utvrdio Državna revizorska institucija. Smo nisu uspeli da uđu u trag parama gde su one nenamenski potrošene. Da su stigle do stočara oni ne bi protestovali na ulicama. Jer, se tu ukupno radi o nestalih, ili nenamenski potrošenih 460 miliona evra!

Malih farmera ima svuda u zemlji, i kada bi ih podržala država, gotovo svaki region u zemlji bi imao svoj mlečni proizvod zaštićen geografskim poreklom. Pozitivan primer postoji u Homolju. Ta mala geografska oblast u istočnoj Srbiji neguje višedecenijsku tradiciju proizvodnje homoljskog sira od kravljeg mleka, kao i homoljski sir od ovčijeg kozijeg mleka sa zaštitom oznake geografskog porekla. Mali proizvođači mleka izloženi su teškoćama u plasmanu sirovog mleka, često dobijaju nižu cenu i ostanu bez premije za mleko jer ne mogu svaki mesec da prodaju po 1.000 litara. Velike mlekare u budućnosti vršiće pritisak na mere da povećaju proizvodnju sirovog mleka jer će nastaviti sa podizanjem iznosa minimalnih količina koje se mogu otkupiti od stočara.  Prognozira se da će u budućnosti doći do smanjenja broja malih mlekara i da će se izdvojiti one koje će po kvalitetu mlečnih prerađevina moći da opstanu kako na damaćem tako i na stranom tržištu. U budućnosti kako se u velikom broju budu stvarala udruženja proizvođača mleka koja će se okreknuti preradi, Minstarstvo poljoprivrede trebalo bi da pomogne subvencijama i do 90 odsto. Ako ne bude subvencionisanja opreme za male mlekare, biće potrebno i organizovanje otkupne mreže sireva ili kajmaka koja je proizvedena u domaćoj radinosti.

                                                               (Nastaviće se)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *